London, 17. veljače 2019.
Druga je korizmena nedjelja. Bog kuca na vrata našega srca. Imamo milosnu prigodu otvoriti se oslobođenju i ozdravljenju. Korizma je lijek. Vrijeme koje je ljekovito za ozdravljenje od otrova koji je ugriz zmije donio u naš život. U prvom čitanju iz Knjige Postanka vidimo Abrahama koji je povjerovao i uračunalo mu se u pravednost. Vjerovati znači krenuti na put. Povjerovati Bogu. Osloniti se na Boga. Korizma je vrijeme prinošenja žrtve Bogu. U drugom čitanju nas sv. Pavao podsjeća da nam je domovina na nebesima. Za života smo pozvani ulagati i u vječnost. Na kraju nas poziva da čvrsto stojimo u Gospodinu. Nasloniš li se na Gospodina moći ćeš čvrsto stajati. U Evanđelju smo slušali o Isusovu preobraženju. Molitvom se preobražavamo. Molitvom ulazimo u odnos sa živim Bogom.
S Bogom u molitvi dijelimo svoj život. Preobražavamo se. Ulazimo u svjetlo. Ulazimo u Božju blizinu. Vidimo Božje lice. Vidimo jedni druge. Prepoznajemo se…
Postajemo svjesni da smo braća i sestre, te da nam je Bog dao Crkvu za naše spasenje i ozdravljenje. Tako postajemo lijekom jedni drugima. Moliti nam je kako bi korizmu upotrijebili za više molitve. Moliti nam je: Gospodine nauči nas moliti. Pomozi nam da te upoznamo, kako bi vidjeli Tvoje lice. Oslobodi nas od straha. Nauči nas da s Tobom dijelimo svoj život. Hvala Ti što čuješ naše molitve. Nauči nas s Tobom započinjati i završavati svoje dane. Amen! (Fra Ljubomir Šimunović)