London, 30. rujna 2018.
Dvadeset i šesta je nedjelja kroz godinu. Nedjeljom slavimo Boga, ali i molimo za zajedništvo. Što smo bliže Bogu možemo biti bliže i jedni drugima. U prvom čitanju susrećemo poniznog Mojsija, Božje darove i ljudsku ljubomoru. Ljubomora je bolest koja može uništiti narod, zajednicu, obitelj, prijateljstva, odnose u obitelji. Zbog ljubomore braća su Josipa prodala. Zbog ljubomore Kajin je ubio Abela. Upozorenje je to i nama da se čuvamo ovog duha ljubomore, ljutnje, kao i zloupotrebe jezika. Moliti nam je kako bi jezik više upotrebljavali za slavljenje Boga. U drugom čitanju nas sv. Jakov podsjeća da život nije u bogatstvu, nego u Bogu. Ponekad je dobro sjetiti se da ćemo jednog dana umrijeti. Na zemlji smo na proputovanju. Pozvani smo Boga slaviti svojim jezikom i novčićima. Pozvani smo Boga slaviti s onim što nam je posudio. U Evanđelju vidimo apostole koji nisu spremni dijeliti. Isus ih poziva na velikodušnost uz riječi: Tko nije protiv nas, za nas je.
Učinjeno dobro neće propasti, premda onaj kome smo dobro činili, bio zaboravan, ili se okrenuo protiv nas. Sve je uloženo u Banku Božjeg milosrđa, a Bog će naći način kako će nam dobrom uzvratiti natrag.
Zato se uvijek isplati biti dobar i činiti dobro u životu. (Fra Ljubomir Šimunović)